Ljetos je Muzej grada Splita na dražbi aukcijske kuće Rasmunssen otkupio sliku danskog slikara Petera Kornbecka iz 1873. godine koja prikazuje katedralu sv. Dujma, peripter nekadašnjeg Dioklecijanovog mauzoleja i palaču Srića – Lukari.

Na samom kraju 2020. godine, zahvaljujući ravnateljici Muzeja Branki Brekalo i dr. sc. Josipu Belamariću, isti Muzej postao je vlasnikom i druge slike Johana Petera Kornbecka koja prikazuje trgovanje na mjestu nekadašnjeg pazara kraj današnjih Prokurativa i na prostoru između Marmontove ulice i Obrova 1874. godine.

Obje ove slike pored umjetničke imaju i veliku dokumentarnu vrijednost jer svjedoče o izgledu Splita u zadnjoj četvrtini 19. stoljeća i upozoravaju na malo poznati interes danskih slikara za Split tog vremena, piše u objavi na službenim stranicama Muzeja.

Dr. Josip Belamarić je uspio prepoznati da novootkupljena slika predstavlja pogled kroz arkade južnog od dva prolaza zapadnog krila Prokurativa iz vremena kada još nije bilo izgrađeno istočno krilo pa je prvorazredni dokument izgleda prostora na kojem će kasnije biti izgrađene splitska Ribarnica, Sumporne toplice i druge, Splićanima dobro poznate, građevine.

Johan Peter Kornbeck (Kopenhagen, 1837. – 1894.) bio je danski slikar i arhitekt. Kada se je iz domovine zaputio na svoj Grand Tour stigao je parobrodom austrijskog Lloyda i do Splita. Ovdje je pronašao inspiraciju za osam poznatih slika s motivima splitskih eksterijera koje su nastale od 1873. do 1876. godine.

Navedene dvije slike potakle su istraživanje splitskih motiva u djelima danskih slikara pa će Muzej grada u svibnju u Galeriji Emanuel Vidović organizirati studijsku izložbu „Split i Dioklecijanova palača na slikama danskih slikara Johana Petera Kornbecka i Christiana Frederika Emila Eckardta” s popratnim katalogom autora dr. sc. Josipa Belamarića, stoji u objavi Muzeja grada Splita.

Podijeli sadržaj na društvenim mrežama!
Avatar photo
Autor

Pričamo o fenomenima koje izazivaju ili uzrokuju urbane pojave u društvu, idejama koje prožimaju pop kulturu, tehnologiju, film, književnost, umjetnost, glazbu, dizajn...

Ostavi komentar