U četvrtak 20. svibnja od 16 do 20 sati premijerno pogledajte izložbu “Nenad Pepeonik: Kino u sitotisku”, koja daje prvi opsežniji uvid u plakatni opus jednog od zaboravljenih majstora plakata iz razdoblja od sredine 1960-ih do kraja 1980-ih godina.

Izložba se fokusira na Pepeonikove filmske plakate, većinom za zagrebačku filmsku ustanovu Filmoteka 16, prepoznatljivog grafičkog rukopisa oslonjenog na samosvjesnu igru s tipografijom i karakterističnim kvalitetama tehnike sitotiska.

Službenog otvorenja nema, a nakon prvog dana, izložbu ćete u HDD galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva (Boškovićeva 18, Zagreb) moći pogledati tijekom uobičajenog radnog vremena od 12 do 19 sati, uz pridržavanje epidemioloških pravila. Izložba čiji su kustosi Sven Sorić i Marko Golub bit će otvorena sve do 4. lipnja.

NENAD PEPEONIK: KINO U SITOTISKU
20.05. – 04.06.2021.
Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Boškovićeva 18, Zagreb
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak, 12 – 19 sati
Autori i kustosi izložbe i autori predgovora: Sven Sorić & Marko Golub
Asistentica kustosa: Ora Mušćet
Grafički dizajn: Sven Sorić
Postav: Bojan Pepeonik, Sven Sorić

O IZLOŽBI:

Ova izložba nije u pravom smislu riječi retrospektiva, već prvi korak u ponovnom otkrivanju ovog autora, koji nam daje osnovne koordinate njegovog dizajnerskog djelovanja, uz impresivan izbor plakata iz zbirke grafičkog dizajna zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt iz kojeg je moguće iščitati specifičan Pepeonikov autorski jezik, grafičke postupke i način razmišljanja o mediju plakata.

O Nenadu Pepeoniku (Varaždin, 1940. – Zagreb, 1999.) do sada se nije mnogo pisalo te je njegovu priču moguće iščitati prateći mu trag po skupnim strukovnim izložbama, rasute informacije o određenim događanjima i mjestima u kontekstu kojih se spominjalo njegovo ime kao i, dakako, samu dizajnersku produkciju dostupnu u različitim javnim zbirkama.

(FOTO: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija)

Tijekom karijere realizirao je i plakate za kazalište (najviše za kazalište Komedija 1980-ih) i izložbe, likovno je opremio niz knjiga i kataloga, no najveći dio njegovog plakatnog opusa čine filmski plakati, među kojima daleko najobimniju cjelinu čine oni dizajnirani za zagrebačku filmsku ustanovu Filmoteka 16.

Filmoteka 16 osnovana je 1963. godine s ciljem pospješivanja distribucije filmova onkraj standardnih distribucijskih kanala, primjerice u školama i mjestima koja nisu imala stalne kino dvorane.

Iz dostupnih podataka nije moguće precizno rekonstruirati kada započinje Pepeonikova suradnja s Filmotekom 16, ali prema dostupnim podacima najvjerojatnije kontinuitet u radu za Filmoteku 16 uspostavlja sredinom 1970-ih i nastavlja raditi sve do sredine 1980-ih.

(FOTO: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija)

Iz današnje perspektive Pepeonikovi filmski plakati izgledaju svježe, drukčije i krajnje nekonvencionalno čak i uvažavajući sve grafičke osobitosti koje nosi za njihovo vrijeme uobičajena tehnika sitotiska. Dijelom je to i zato što je riječ o plakatima mahom vrlo gledanih filmskih naslova u rasponu od najznačajnijih ostvarenja hrvatske i jugoslavenske kinematografije druge polovice dvadesetog stoljeća, preko ostvarenja Woodyja Allena, Petera Bogdanovicha, do masivnih holivudskih blockbustera među kojima je, primjerice i klasična trilogija Ratova zvijezda ili Ridley Scottov Alien – svi tretirani na isti način, u visokim kontrastima, rasterskim teksturama i finom integracijom tipografije i fotografske slike, a u informacijskom smislu na pola puta između plakata i zidnih novina.

Gledajući Pepeonikove plakate iz sedamdesetih i osamdesetih kao da gledamo malu alternativnu verziju pripovijesti o filmskoj povijesti u drugoj polovici 20. stoljeća, isto kao što ovom izložbom otvaramo i jednu od brojnih mogućih naracija o povijesti hrvatskog grafičkog dizajna u kojem i Pepeonik svakako ima svoje zasluženo mjesto, piše u najavi izložbe.

Cjelokupni najavni tekst izložbe pročltajte OVDJE:

Podijeli sadržaj na društvenim mrežama!
Autor

Pričamo o fenomenima koje izazivaju ili uzrokuju urbane pojave u društvu, idejama koje prožimaju pop kulturu, tehnologiju, film, književnost, umjetnost, glazbu, dizajn...

Ostavi komentar