Ususret Međunarodnom danu žena, koji se tradicionalno obilježava 8. ožujka, na naslovnici Googleove tražilice osvanula je, logično – žena okružena matematičkim simbolima.
Čast da krasi popularni Google Doodle, posebnu privremenu izmjenu logotipa na Googleovim početnim stranicama s ciljem obilježavanja blagdana, događaja, dostignuća i značajnih povijesnih ličnosti, dobila je Olga Aleksandrovna Ladiženskaja.
Riječ je o ruskoj matematičarki koja je nadvladala osobnu tragediju i brojne prepreke kako bi postala jedan od najvećih matematičkih umova svoje generacije, a svoje mjesto u povijesti i globalno priznanje zaradila je svojim radom oko parcijalnih diferencijalnih jednadžbi (osobito Hilbertov 19. problem ) i dinamici fluida
Olga Ladiženskaja bila je kći učitelja matematike stoga ne čudi njezin rani interes i ljubav prema toj egzaktnoj znanosti. Sa samo 15 godina ostala je najutjecajnije figure u svom životu, oca kojeg je uhitio zloglasni NKVD i nedugo potom smaknuo kao “neprijatelj naroda”.
Nakon tog tragičnog događaja, njezina obitelj bila je obilježena, pa iako je srednju školu završila srednju s najvišim ocjenama, bilo joj je zabranjeno pohađati čuveno Lenjingradsko sveučilište. Jedno je vrijeme učila srednjoškolce, dok konačno 1943. godine nije dobila priliku studirati matematiku na Moskovskom sveučilištu pod patronatom Ivana Petrovskog.
Slavni sovjetski matematičar je uglavnom radio na području parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. On je uvelike pridonio rješavanju Hilbertovih 19. i 16. problema i otkrio ono što se danas naziva Petrovska praznina (eng. Petrovsky lacunas).
Nakon što je doktorirala, Olga Ladiženskaja je predavala na sveučilištu u Lenjingradu i na Matematičkom institutu Steklov, a raspadom Sovjetskog Saveza, ostala je živjeti u Rusiji unatoč velikoj deflaciji plaća za profesore.
Dobitnica je Zlatne medalje Lomonosova 2002. godine, priznanja koje se dodjeljuje svake godine od 1959. godine za izvanredna postignuća u prirodnim znanostima i humanističkim znanostima od strane Akademije znanosti SSSR-a, a kasnije i Ruske akademije znanosti (RAS).
