Zagrebački Trekiji ili Trekeri imaju razloga za obilazak nekada zastarjele javne slavine u Ličkoj ulici jer se upravo tamo nalazi jedan od najpoznatijih likova iz Zvjezdanih staza – čuveni Vulkanac Spock.
“Per aspera ad astra” bi u ovom slučaju trebalo biti obrnuto i glasiti od “zvijezda do Trnja”. Jer upravo je tamo, u legendarnom zagrebačkom kvartu, završio čuveni lik iz slavnog znanstveno-fantastičnog serijala Zvjezdane staze.
Vulkanac Spock, kojeg je utjelovio glumac Leonard Nimoy sa svojim karakterističnim izduženim licem i dubokim glasom, udahnuo je novi život pumpi u Ličkoj ulici. Znanstveni časnik na zvjezdanom brodu USS Enterprise (NC-1701) odavno je prerastao u globalni fenomen stoga ne čudi da je Zagreb postao i ostao dio toga.
FOTO: Mario Kojundžić
Jer i u glavnom gradu Hrvatske ima više nego dovoljno zagriženi fanova Zvjezdanih staza, poznatijih kao Trekiji, pa je posveta liku koji je u popularnu kulturu uveo vulkanski pozdrav razdvajanjem srednjeg prsta i prstenjaka te riječima “Live long and prosper” – sasvim očekivana i poželjna.
A kako je uopće nastao Star Trek fenomen? Sve je krenulo još 8. rujna 1966. godine kada su na male ekrane u SAD-u prvi put stigli kapetan James Tiberius Kirk, njegov znanstveni časnik Spock, liječnik dr. Bones, poručnica Uhura i ostatak ekipe s USS Enterprise (NC-1701). Bio je to početak jednog divnog prijateljstva između likova Zvjezdanih staza i publike koja traje već duže od pola stoljeća.
FOTO: Mario Kojundžić
Prva tzv. originalna serija je imala samo tri sezone i trajala je od 1966. do 1969. godine, a činilo se da će zamisli kreatora Genea Roddenberryja ostati samo zabava za jedan uži krug ljubitelja znanstvene fantastike. Dogodilo se upravo suprotno – Star Trek serijal je konstatno napredovao i dogurao do četiri spin-off serije, jedne animirane i čak 14 filmova. A sprema se još novih serija i filmova, ako je suditi po interesu publike.
Zvjezdane staze su oduvijek iz svakoga svog ljubitelja, poput ekipe iz humoristične serije “Teorija velikog praska”, izvlačile ulitimativnog ‘geeka’ koji je bio kapetanom Kirkom ili, pak, Spockom.
A recimo,mnogim je glumcima nastup u Zvjzedanim stazama bila i ostala uloga života, pa tako i čuvenom Leonardu Nimoyju koji je maestralno utjelovio originalnog Spocka. Kao rođeni Vulkanac, Spock je stigao na prenapučenu Zemlju 2267. godine i odmah postao član posade USS Enterprisea.
FOTO: Mario Kojundžić
Vlasnici NBC-a ispravu su se preplašili da će Spock svojim izgledom otjerati publiku od malih ekrana, no vrlo brzo je postao ikona serije. Njegove duhovite i jezgrovite rečenice citiraju se kao vrhunsku mudrost. Kao briljantan logičar, Spock je svojevrsni svemirski Sherlock Holmes, koji uz pomoć svojih briljantnih dedukcija nerijetko spašava posadu od sigurnog uništenja.
A ako znate da u nekim osnovnim školama djeca na tjelesnom vježbaju razdvajanje srednjeg prsta i prstenjaka ne bi li usvojili najpoznatiji vulkanski pozdrav – “Živi dugo i napreduj”, onda vam je jasno kakav je kultni status stekao jedan od najvažnijih likova u originalnoj seriji.
Kultni status su stekle i Zvjezdane staze jer su se tijekom godinama emitiranja kroz brojne epizode borile protiv predrasuda, za jednakost – rasnu, vjersku, spolnu, za LGBT prava i to često prvi, hrabro kročeći tamo gdje nijedna televizija još nije bila.
FOTO: Mario Kojundžić
Cijenio ih je i Martin Luther King jer su uspješno probile rasnu barijeru – prvi međurasni poljubac prikazan na američkoj televiziji dogodio se u “Zvjezdanim stazama”, između Kirka i poručnice Uhure.
Zvjezdane staze se u popularnu kulturu uvele pedesetak izvanzemaljskih vrsta, čak i jezika. Recimo, klingonski je najviše govoren izmišljeni jezik na svijetu i danas ima svoj jezični institut, a na klingonski su prevedena i neka kapitalna djela književnosti poput Hamleta.
FOTO: Mario Kojundžić
Kao zaključak ove priče o najpoznatijem Vulkancu i Zvjezdanim stazama recimo da nijedna zemaljska posada ne bi mogla preživjeti ni tisućiti dio svega onoga što je Mr. Spock preživio u raznim epizodama. I zato je dobio status legende u svijetu, ali i u Trnju.
Tekst i foto: Mario Kojundžić
Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
