Sinoć su u Društvu hrvatskih književnika svečano otvoreni Zagrebački književni razgovori. Na otvorenju 45. izdanja ove književne manifestacije prisutnima su se obratili Dubravko Jelačić Bužimski, u ime predsjednice DHK i predsjednik Povjerenstva za Zagrebačke književne razgovore, izaslanica Predsjednika Hrvatskoga sabora – izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u Hrvatskome saboru, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zdravko Zima, posebni savjetnik predsjednika Republike za kulturu i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek, a program je vodila novinarka i urednica Vlatka Kolarović.
U Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića kroz sljedeća nas dva dana očekuje 16 inozemnih i hrvatskih sudionika, koji će se „baciti u potragu“ za književnim kanonom te otvoriti brojne zanimljive rasprave na tu uvijek aktualnu temu. Jer, ove godine tema Zagrebačkih književnih razgovora naslovljena je – „U potrazi za književnim kanonom – Čitaj me za stotinu godina“. Tko će čitati (i što će se čitati) cijelo stoljeće od danas? Odgovora na to pitanje je bezbroj, a u prostorijama Društva hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića neke od njih ponudit će ugledni književnici, prevoditelji, kritičari, znanstvenici i nakladnici, kao što su Walter Fanta, Krisztina Tóth, Maciej Czerwiński, Domenica Perrone, Chloé Billon, Michal Babiak i Tihomir Glowatzky iz inozemstva te mnogi hrvatski književni profesionalci i znalci poput Kristiana Novaka, Sanje Nikčević, Miroslava Mićanovića, Natke Badurina, Marinka Koščeca, Vande Mikšić, Antuna Paveškovića, Seida Serdarevića i Ane Bedek.
„Ovogodišnji Zagrebački književni razgovori zanimljivi su po promišljanju sadašnjosti i budućnosti književnog kanona, ali i književnosti same“, istaknuo je tajnik Društva hrvatskih književnika Matija Štahan. „Znamo da kanon, kao izbor reprezentativne književnosti jednog jezika i kulture, pa čak i civilizacije, ovisi o mnogim faktorima, od poetičkih pa sve do političkih mijena. U trenucima krize, kanoni se preslaguju – makar se i činio stabilnim, kanon je nerijetko fleksibilan. No koliko uopće ima smisla raspravljati o kanonu ako od književnosti, uslijed sveopće digitalizacije i virtualizacije naše stvarnosti, pa i u svojevrsnom trendu onepismenjavanja kojem svjedočimo kod mlađih naraštaja, ostanu samo ostaci ostataka? Odgovore na ova i slična pitanja možete čuti u našim prostorijama na Trgu bana Jelačića. Zahvalni smo domaćim stručnjacima i gostima iz inozemstva što će obogatiti ovogodišnji program, kao i Ministarstvu kulture i medija te Gradu Zagrebu što su nam omogućili da Zagrebačke književne razgovore ove godine podignemo na novu razinu“.
Osim vrijednih predavanja na temu književnog kanona, bilo da će se razgovarati o „našem suvremeniku Borgeseu“, utjecaju francuskih književnih nagrada na oblikovanje kanona ili o potrebi književnog kanona u Njemačkoj, održat će se i po svemu sudeći vrlo zanimljivi paneli, odnosno moderirani razgovori. Na moderiranom će se razgovoru postaviti pitanje možemo li se složiti oko pet najboljih pisaca, a austrijski književnik Walter Fanta u skladu s podnaslovom ovogodišnjih ZKR „Čitaj me za stotinu godina“ koji pretpostavlja postojanje književnog kanona i u budućnosti, pita se, u kontekstu novih, „pogodnijih“ medija i postoji li kraj književnosti.
Višestruko nagrađivana francuska prevoditeljica Chloé Billon, koja je između ostalog prevela više hrvatskih važnih suvremenih autora i autorica kao što su Renato Baretić, Zoran Ferić, Damir Karakaš, Robert Perišić, Olja Savičević, Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Bekim Sejranović, Kristian Novak… na moderiranom će razgovoru baciti svjetlo na kanon kao živo tkivo, dok će jedan od najčitanijih hrvatskih pisaca današnjice Kristijan Novak dati „Tri pogleda na kanon“. Pitanje što je klasik i kako se postaje klasikom jedno je od najtežih, smatra glavni urednik u izdavačkoj kući Fraktura, Seid Serdarević. O tome kako vidjeti hoće li neko djelo – roman, knjiga priča ili zbirka poezije – postati klasikom, govorit će iz perspektive urednika i onoga tko bira djela za objavljivanje, uzimajući u obzir ono što mogućeg budućeg klasika izdvaja od ostatka književne produkcije i zašto te je li to uvijek moguće prepoznati.
U raspravama nakon svakog izlaganja sudjelovat će kako nazočni članovi DHK-a, tako i svi ostali slušači, jer ZKR je tradicionalno forum susreta cjelokupne kulturne javnosti.
45. Zagrebački književni razgovori održavaju se 3. i 4. listopada u Društvu hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7.
Detaljne informacije o programu pronađite na http://dhk.hr/zagrebacki-knjizevni-razgovori/
