Nekad sredstvo plaćanja i “hrana bogova”, a sada omiljena slastica – čokolada danas obilježava svoj dan. Diljem svijeta 7. srpnja dan je u kojem se slavi čokolada jer je po nekim izvorima upravo na današnji dan u 16.stoljeću prvi put stigla u Europu.

Iako je Kristofor Kolumbo po povratku sa svog putovanja u Novi svijet donio i zrna kakaa, za njihovu je popularizaciju zaslužan španjolski istraživač i konkvistador Hernando Cortés.

Ako je vjerovati legendi, asteški kralj Montezuma priredio je Cortésu, uvjeren da je riječ o reinkarniranom asteškom bogu Quetzalcoatlu, bogat banket na kojem se posluživao i čokoladni napitak. Cortés je potom, uvidjevši da će na njima moći dobro zaraditi, zaplijenio sve plantaže kakaa te je potom 1528. po povratku u domovinu svojim sunarodnjacima donio kakao, opremu i recepturu za spravljanje čokoladnog napitka. Španjolci u početku nisu bili ludi za gorkim napitkom, no postao je popularan nakon što su mu dodali med i šećer od trske te izbacili papar.

Prvi čokoladni proizvodi

Španjolci su više od jednog stoljeća uspješno čuvali tajnu o kakau kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom, no zrna su ipak 1645. godine pronašla put van Iberijskog poluotoka kao dio miraza španjolske princeze Marije Terezije. Nakon što su se kakaa domogli Englezi i u napitak umjesto vode dodali mlijeko, čokolada je postala moderno piće diljem Europe.

Prvu tvornicu čokolade otvorio je François Louis Callier početkom 19. stoljeća u Švicarskoj, dok je Nizozemac Coenraad Van Houten zaslužan za proizvodnju čokoladnog praha zahvaljujući izumu tzv. dutching procesa, odnosno korištenju hidrauličnog pritiska. Prve prešane čokoladne table, pastile i figure nastale su u Belgiji 1840. godine. Mliječnu čokoladu prvi je napravio Švicarac Daniel Peter of Vevy 1875. godine, a Jean Neuhaus prvi je početkom 20. stoljeća u Belgiji proizveo punjene praline.

Kraljevski dobavljač za dvor u Beču i Budimu

Prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi bila je tvornica Union, koju su 1911. godine u Zagrebu podignuli Julije König sa znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica i Slavoljub Deutsch s potrebnim kapitalom. Tvornica je ubrzo ponijela i laskavu titulu kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu.

Već 1920. godine proizvodio se i nougat iz kojeg se kasnije razvila slavna Bajadera. Tridesete godine 20. stoljeća obilježila je modernizacija proizvodnje čokolade i ulaganja u nove strojeve za proizvodnju bombona, a 1938. godine započela je proizvodnja tankih čokolada mase 15 grama, preteča današnjeg Životinjskog carstva. I danas su čokoladice Životinjskog carstva najtanje čokolade na svijetu.

Ujedinjenjem tvornica Union, Bizjak i ostalih manjih proizvođača nastaje Kraš, današnji lider na regionalnom konditorskom tržištu. Prva Kraš Bonbonnièra otvorena je 1952. godine u zagrebačkoj Ilici 15, a 1954. godine nastaje kraljica među desertima Bajadera. Danas Kraš godišnje proizvodi oko 35 tisuća tona raznovrsnih slastica.

Podijeli sadržaj na društvenim mrežama!
Autor

Pričamo o fenomenima koje izazivaju ili uzrokuju urbane pojave u društvu, idejama koje prožimaju pop kulturu, tehnologiju, film, književnost, umjetnost, glazbu, dizajn...

Ostavi komentar