Mare, Život je truba, Fotografija, Potpuno novi zavjet, Bosonogi car , Alice i gradonačelnik, Naše majke, Mali i Ema najnoviji su naslovi dostupni za gledanje na platformi Kino Europa Online.

Film Mare novo je ostvarenje redateljice Andree Štake u kojem vješto rastvara slojeve ženskog identiteta u malenom hrvatskom gradu. Priča prati ženu (Marija Škaričić) koja, preplavljena svakodnevnim brigama i obvezama, pokuša u svom životu prisvojiti prostor samo za sebe. Mare nikada nije letjela avionom. Živi pored aerodroma s mužem i troje tinejdžera i voli svoju obitelj, no ponekad se osjeća gotovo kao strankinja u vlastitom domu. Žudeći za promjenom i nepoznatim, ona promatra avione kako lete iznad nje. Kada se u susjednu kuću useli stranac, Mare će staviti svoj život na kušnju. Film je svjetsku premijeru imao na prestižnom Berlinaleu u programu Panorama, a na Sarajevo Film Festivalu nagrađen je Srcem Sarajeva za najbolju glumicu, piše na stranicama Kina Europa.

Život je truba je komedija u režiji Antonija Nuića koja pršti humorom, optimizmom, glazbenim evergreenima i prvorazrednim glumačkim nastupima. Film dočarava neke od najljepših zagrebačkih veduta prikazanim na našim platnima, a prati mladi zagrebački par – opuštenog jazz trubača Buru i njegovu suprugu Janu te njihove (naizgled vrlo različite) obitelji na dinamičnom putu prema zajedničkom životu. Radnja filma organizirana je oko dva velika obiteljska okupljanja: jedno je svadba, a drugo večera na Badnjak. Mladoženja Bura, glavni junak filma, pokušava pomiriti oca mesara, brata kockara i majku umirovljenu računovotkinju nakon što obiteljska tajna izađe na vidjelo. Nesebičnu pomoć pritom mu pružaju Jana i njeni neobični roditelji. Film je svoju svjetsku premijeru imao na Međunarodnom filmskom festivalu u Varšavi 2015, nakon čega je prikazan na nizu prestižnih festivala kao što su Međunarodni filmski festival u Sofiji te Raindance Film Festival.

(FOTO: Kino Europa)

Dobitnik Zlatnih kolica za film Pogrešna dostava na ZFF-u 2013., redatelj Ritesh Batra u svom šarmantnom novom filmu Fotografija inspiraciju crpi iz bolivudskih mjuzikla i Shakespeareovih komedija kako bi ponudio malo drukčiju priču o ljubavi u kontradiktornom svijetu urbane Indije. Siromašni ulični fotograf Rafi slika turiste u Mumbaiju kako bi pomogao baki otkupiti njihovu staru obiteljsku kuću. Ali baku more druge brige, Rafi još nema ženu. Kako bi je umirio, on nagovori neznankinju s jedne od fotografija da pred bakom glumi njegovu zaručnicu. Dok granica između zamišljenih i pravih emocija postaje sve mutnija, njihova fiktivna veza susreće se sa sasvim stvarnim klasnim i društvenim preprekama. Film je svjetsku premijeru imao na prestižnom Sundance Film Festivalu, a na Berlinaleu je prikazan u sklopu programa Special Gala.

Ema je posljednji film Pabla Larraína, trenutačno najzvučnijeg imena čileanske kinematografije i redatelja prepoznatljive estetike koji se u svojim filmovima općim mjestima povijesti i biografijama slavnih vraća iz posve neočekivanih perspektiva (Jackie, Neruda, Toni Manero). Ova plesna melodrama predstavlja turbulentnu meditaciju o ljudskom tijelu, plesu i majčinstvu. U središtu radnje neukrotiva je i intrigantna plesačica Ema čiji se brak s koreografom Gastónom (Gael García Bernal) raspada kada nakon potresnog incidenta odluče vratiti posvojenog sina u sirotište. Ema je dosad najeksperimentalniji i najzanimljiviji Larrainov film, a kritika ga hvali i zbog portreta junakinje koja je istovremeno divlja, hrabra i neprilagođena, ali ne podilazi postojećim stereotipovima. Izuzetno karizmatična glavna glumica Mariana di Girolamo u ovom je filmu ostvarila ulogu koja se pamti, a cjelokupni glumački ansambl povezan je gotovo opipljivom kemijom koja ovaj film čini dinamičnim, uzbudljivim i izrazito strastvenim. Glazbu je skladao poznati elektronički glazbenik Nicolas Jaar, a film je u Veneciji osvojio nagradu UNIMED.

(FOTO: Kino Europa)

Mali je nova kriminalistička drama redatelja Antonija Nuića i ujedno svojevrsni nastavak trećeg dijela kultnog omnibusa „Sex, piće i krvoproliće” iz 2004. godine, a donosi priču o ocu koji nakon 4 godine zatvora čini sve kako bi zadržao skrbništvo nad sinom. Film je prošlogodišnji apsolutni pobjednik Pulskog filmskog festivala te hrvatski kandidat za prestižnu 92. nagradu Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma.

Belgijski kandidat za nagradu Oscar 2019. godine, film Naše majke redatelja Cesara Diaza bavi se posljedicama građanskog rata u Gvatemali koji je rezultirao etničkim čišćenjem starosjedilačkog stanovništva. Ovaj ‘kvalitetno režiran, dramatičan i beskompromisan film’ svoju je premijeru imao na Tjednu kritike na Filmskom festivalu u Cannesu gdje je nagrađen Zlatnom kamerom za najbolji debitantski film i nagradom SACD za scenarij, a osim prestižnih filmskih festivala u San Sebastianu, Goteborgu i Varšavi prikazan je također u glavnom natjecateljskom programu 17. Zagreb Film Festivala.

Šarmantna dramedija Alice i gradonačelnik francuskog redatelja Nicolasa Parisera donosi priču o ostarjelom, ali oštroumnom, gradonačelniku Lyona Paulu koji nakon godina provedenih u političkoj areni zapada u egzistencijalnu krizu. Nekoć ambiciozni političar više nema ni jednu originalnu zamisao, a spašava ga jedino inercija političkog sistema u kojem su ljudi previše otupjeli da bi to primijetili. Kada iz Oxforda stigne mlada filozofkinja Alice kako bi se prijavila za radno mjesto koje više ne postoji, Paul u njoj vidi posljednju slamku spasa te joj nudi novi zadatak – naoružati gradonačelnika svježim i progresivnim idejama. Neobičan par upušta se u političku revoluciju. Ova vrckava politička priča ovjenčana je nagradom Europa Cinemas Label, najprestižnijim priznanjem u sekciji 15 dana autora u na Filmskom festivalu u Cannesu, a 2019. godine otvorio je 17. izdanje Zagreb Film Festivala.

Nakon uspjeha komedije “Kralj Belgijanaca”, redateljski dvojac Jessica Woodworth i Peter Brosens u nastavku Bosonogi car donose nove (ne)zgode naslovnog junaka. Nakon što u incidentu u Sarajevu zadobije prostrijelnu ranu uha, belgijski kralj budi se na Brijunima, nekadašnjoj znamenitoj Titovoj rezidenciji. Dok pokušava pobjeći s otoka, stiže izaslanik koji ga obavještava da je proglašen prvim carem nacionalističke Nove Europe. Film je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a zanimljiv je i po tome što je u potpunosti snimljen u Hrvatskoj, otkriva službena stranica Kina Europa.

Film Potpuno novi zavjet događa se u Van Dormaelovoj rodnoj Belgiji. To je nadrealna komedija u kojoj je Bog stvarna osoba koja živi u Bruxellesu. Na Zemlji je Bog kukavica koja daje patetične pouke i kojeg vlastita obitelj ne voli. Njegova kći Ea dosađuje se kod kuće i ne voli što je stalno zaključana u malom stanu u tako običnom Bruxellesu. Sve do trenutka kad se odluči pobuniti protiv oca, hakirati njegov kompjuter i sve ljude svijeta obavijestiti o datumu njihove smrti. To potakne svakoga da počnu razmišljati što će učiniti s danima, mjesecima i godinama života koje su im još preostale…

Nemojte propustiti pogledati odlične nagrađivane filmove Adelin ŽivotMediterraneaŽivot je lakši zatvorenih očijuLjeto 1993Mlijeko i Moonlight .

Ove je godine zbog restrikcija uzrokovanih pandemijom virusa Covid-19 otkazan i jedan od najvažnijih svjetskih filmskih festivala, onaj u Cannesu. Jedan od zanimljivijih primjera posljednjih godina koji pokazuje važnost i utjecaj kanske premijere upravo je film Adelin život Abdellatifa Kechichea iz 2013. godine. Film su još tijekom produkcije pratile kontroverze o dugotrajnom i iscrpljujućem radu za koje je uglavnom bio zaslužan sam Kechiche, a nastavile su se otkrivanjem eksplicitnih scena u filmu nakon predstavljanja u Cannesu. Ipak, film je jednoglasno osvojio kansku Zlatnu palmu i po prvi put u povijesti, tu prestižnu glavnu nagradu festivala, s redateljem su podijelile i glumice Léa Seydoux i Adèle Exarchopoulos. Nakon Cannesa, film o djevojci Adèle, koja kao tinejdžerica otkriva strast i slobodu u odnosu sa slikaricom plave kose, Emmom, osvojio je preko 80 filmskih nagrada i danas se nalazi na BBC-ovoj listi najboljih filmova 21. stoljeća, piše na stranicama Kina Europa.

Još jedno kansko otkriće bio je i debitant Jonas Carpignano, njujorčanin talijanskog porijekla, čiji je film Mediterranea dočekan kao izvrsna umjetnička reakcija na surovu stvarnost – onu koja se tiče života afričkih imigranata. Hvaljen je Carpignanov dokumentaristički stil kojim je uspio postići uvjerljivost i autentičnost, ali i napetost. Njegov rad svidio se i Martinu Scorseseu koji se uključio u izvršnu produkciju njegova sljedećeg filma A Ciambra također dostupnog na platformi Kino Europa Online.

David Trueba, poznat i kao književnik čije su knjige ‘Otvoreno cijelu noć’ i ‘Četiri prijatelja’ prevedene i na hrvatski jezik, režirao je 2013. godine film Život je lakši zatvorenih očiju. Ta duhovita, topla filmska priča o troje slučajnih prijatelja koji putuju u Almeriju kako bi susreli Johna Lennona na snimanju filma ’Kako sam dobio rat’, svojedobno je bio pravo osvježenje na festivalskoj sceni. Glavnu ulogu profesora i obožavatelja Beatlesa nosi jedan od Almodovarovih miljenika, Javier Cámara, a film je inspiriran stvarnim događajem.

Iz Španjolske dolazi i Ljeto 1993., debitantski film Carle Simón u čijem je središtu djevojčica Frida koja nakon smrti majke dolazi u novu obitelj i potpuno novo okruženje. Izuzetno dirljiv prikaz jednog istovremeno bolnog i lijepog odrastanja te izvrsne izvedbe dječjih glumica, rezultat su posvećenog rada redateljice koja je film temeljila na autobiografskom iskustvu. Film je osvojio gotovo četrdeset nagrada, a 2018. bio je i španjolski kandidat za Oscara.

(FOTO: Kino Europa)

Mlijeko, najnoviji film Grimura Hakonarsona, autora islandske uspješnice Ovnovi (glavna nagrada programa Izvjestan pogleda u Cannesu te kandidaturu za Oscara 2015. godine), još je jedan u nizu sjajnih nezavisnih naslova koji posljednjih godina čine islandsku kinematografiju jednom od najzanimljivijih na svijetu. Ovu izrazito iskrenu i humornu dramu o snažnoj ženi koja će uzdrmati svoju malu lokalnu zajednicu nakon što se suprotstavi korumpiranom sustavu kritičari uspoređuju s kino uspješnicom Tri plakata izvan grada.

Film Moonlight svevremenska je priča o ljudskim odnosima i samootkrivanju, a prati život Afroamerikanca Chirona od djetinjstva do zrele dobi. “Moonlight” istovremeno predstavlja živopisan portret suvremenog života marginalizirane afroameričke zajednice u Miamiju, ali i intenzivno osobnu i poetičnu meditaciju o identitetu, obitelji, prijateljstvu i zajednici. Film koji je obilježio 2016. godinu jedan je od najvažnijih suvremenih filmova u čijem je središtu afroamerička zajednica. Među više od dvije stotine nagrada koje je film osvojio na festivalima i od stručnih žirija, dominiraju one za režiju i scenarij Barryja Jenkinsa i njegove glumce. Pritom, film je osvojio i Oscare za najbolji film, adaptirani scenarij i sporednu mušku ulogu (Mahershala Ali).

Podijeli sadržaj na društvenim mrežama!
Autor

Pričamo o fenomenima koje izazivaju ili uzrokuju urbane pojave u društvu, idejama koje prožimaju pop kulturu, tehnologiju, film, književnost, umjetnost, glazbu, dizajn...

Ostavi komentar